{"id":2978,"date":"2024-12-21T02:47:45","date_gmt":"2024-12-21T02:47:45","guid":{"rendered":"https:\/\/hidk.hr\/?page_id=2978"},"modified":"2025-01-26T15:30:27","modified_gmt":"2025-01-26T15:30:27","slug":"keynote","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/hidk.hr\/en\/keynote\/","title":{"rendered":"Keynote speakers"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Peter Hunt<\/strong> is Professor Emeritus in English and Children\u2019s Literature at Cardiff University, UK., and Adjunct Professor at Dublin City University, Eire.<\/p>\n

Peter Hunt has been a pioneer of the academic study of Children\u2019s Literature, and was the first full Professor of Children\u2019s Literature in a UK university. Has lectured at over 150 universities, colleges and to learned societies in 24 countries, and has written or edited 38 books and more than 500 papers and reviews on the subject. His books have been translated into Arabic, Chinese, Danish, Greek, Japanese, Korean, Persian, Portuguese (Brazil) and Serbian.<\/p>\n

In 1995 he was awarded \u00a0the Distinguished Scholarship Award from the International Society for the Fantastic in the Arts (USA); in 2003 the Brothers Grimm Award for services to children\u2019s literature, from the International Institute for Children\u2019s Literature, Osaka; in 2018 a Lifetime Achievement Award from the\u00a0 Universit\u00e0 degli Studi Suor Orsula Benincasa, Naples; and in 2020 the Anne Devereaux Jordan Award for Distinguished Service to Children’s Literature from the Children\u2019s Literature Association (USA).<\/p>\n

Over the past few years he has been a Visiting Professor at Trinity College Dublin (Long Room Hub), Unversit\u00e0 Ca\u2019Foscari Venice, Newcastle University (UK), and Hollins University (USA). His most recent books include The Making of Lewis Carroll\u2019s<\/em> Alice (2020), and Alice\u2019s Oxford <\/em>(forthcoming 2025), and he contributed to Laura Tosi\u2019s award-winning The Fabulous Journeys of Alice and Pinocchio <\/em>(2018).\u00a0 He is currently one of the editors of The Routledge Companion to Young Adult Literature. <\/em><\/p>\n\n

\"\"<\/a><\/figure><\/div>\n\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Mag. D. Susanne Blumesberger, MSc. <\/strong>studied Media and Communication Studies and German Studies at the University of Vienna. Works as a research librarian in the field of research data management at the University of Vienna. From 1999-2014 coordinator and principal investigator of several scientific research projects at the Institute for Science and Art, Vienna. Since 2007 Repository Manager at the University of Vienna. Since 2016 Head of the Repository Management Department PHAIDRA Services at the Vienna University Library. Since 2007 Lecturer for Children’s and Youth Literature at the University of Vienna Since 2013 President of the Austrian Society for Research in Children’s and Youth Literature. Since 2023 2nd vice-president of the Association of Austrian Librarians. Main areas of research: Research on children’s and youth literature, exile literature. Co-editor of the journal ‘libri liberorum’, numerous special sections in national and international journals in the field of children’s and youth literature studies and library science.<\/p>\n

https:\/\/orcid.org\/0000-0001-9018-623X<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n\n

\"\"<\/a><\/figure><\/div>\n\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Prof. dr. sc. Diana Stolac<\/strong> je ro\u0111ena 1956. u Zagrebu, diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1979. (jugoslavenski jezici i knji\u017eevnosti i op\u0107a lingvistika), magistrirala 1988. i doktorirala 1996. temama iz povijesti hrvatskoga kajkavskoga knji\u017eevnog jezika.<\/p>\n

Bila je lektorica na Filozofskom fakultetu u Pragu, od 1982. zaposlena na Pedago\u0161kom\/Filozofskom fakultetu u Rijeci. Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci dodijelilo joj je 2022. po\u010dasni naziv professor emeritus<\/em>.<\/p>\n

Podru\u010dja znanstvenoga zanimanja jesu: povijest hrvatskoga knji\u017eevnog jezika, sintaksa, sintaktostilistika, sociolingvistika, nazivoslovlje, hrvatski jezik u dijaspori i jezi\u010dni krajolik.<\/p>\n

Objavila je trinaest knjiga (monografija i terminolo\u0161kih rje\u010dnika), 20 uredni\u010dkih knjiga, 170 znanstvenih \u010dlanka i 30-ak stru\u010dnih \u010dlanaka te sudjelovala na 180 znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu.<\/p>\n

Organizirala je i\/ili sudjelovala u organizaciji 14 znanstvenih skupova RFD (1994. \u2013 2025.) i 10 savjetovanja HDPL-a (1998. \u2013 2003.; 2015. \u2013 2019.).<\/p>\n

Od osnivanja 2007. do odlaska u mirovinu 2021. bila je voditeljica doktorskoga studija Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika<\/em> na Filozofskom fakultetu u Rijeci.<\/p>\n

Bila je predsjednica Hrvatskoga dru\u0161tva za primijenjenu lingvistiku (2016. \u2013 2017.) te voditeljica Centra za jezi\u010dna istra\u017eivanja Filozofskoga fakulteta u Rijeci (2019. \u2013 2021.).<\/p>\n

\u010clanica je komisija za sociolingvistiku i za stilistiku Me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkog komiteta te uredni\u0161tva ili znanstvenih savjeta \u010dasopisa Fluminensia<\/em>, Croatian Studies Review<\/em>, Zeszyty Cyrilo-Metodia\u0144skie<\/em> i Studia Linguistica<\/em>.<\/p>\n

\u010clanica je Vije\u0107a za hrvatski jezik.<\/p>\n\n

\"\"<\/a><\/figure><\/div>\n\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Prof. dr. sc. Stjepan Hranjec<\/strong>, professor emeritus, ro\u0111en je 18. kolovoza 1946. u Gori\u010danu, Me\u0111imurska \u017eupanija. Nakon osnovne \u0161kole upisao je Gimnaziju u \u010cakovcu, a na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu diplomirao je 1971. VIII. dvopredmetnu grupu \u2013 jugoslavenske knji\u017eevnosti i komparativnu knji\u017eevnost. Stupanj magistra znanosti postigao je 1978. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu temom \u201eUsmeni narodni teatar na tlu Me\u0111imurja\u201c. Na istom Fakultetu postigao je 1986. znanstveni stupanj doktora znanosti iz podru\u010dja humanisti\u010dkih znanosti, obraniv\u0161i disertaciju \u201eKnji\u017eevno djelo Jo\u017ee Horvata\u201c.<\/p>\n

Jo\u0161 kao apsolvent zaposlio se 1970. na Tehni\u010dkoj i industrijskoj \u0161koli u \u010cakovcu a idu\u0107e \u0161kolske godine na Ekonomskoj \u0161koli u \u010cakovcu. Odre\u0111eno vrijeme radio je izvan \u0161kolstva: godine 1980. zaposlio se u Gra\u0111evnom kombinatu \u201eMe\u0111imurje\u201c na poslovima voditelja za obrazovanje i kulturu, a 1982. izabran je za prvog direktora tada novootvorenog Centra za kulturu \u010cakovec. Godine 1986. zaposlio se na \u010dakove\u010dkom Odsjeku zagreba\u010dkoga Filozofskog fakulteta na poslovima bibliotekara, 1991. izabran je u zvanje docenta na Pedago\u0161kom (Filozofskom) fakultetu u Osijeku i otad radi kao sveu\u010dili\u0161ni nastavnik na \u010dakove\u010dkom odsjeku U\u010diteljskog fakulteta u Zagrebu, do umirovljenja 2012. godine. Godine 2000. i 2008. izabran je za suradnika-izvoditelja na poslijediplomskom studiju kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2016. Senat Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu izabrao ga je u po\u010dasno zvanje professor emeritus. Podru\u010dje njegova interesa su dje\u010dja knji\u017eevnosti i (zavi\u010dajna) folkloristika, a me\u0111u najzna\u010dajnije publikacije ubrajaju se Knji\u017eevno djelo Jo\u017ee Horvata<\/em> (1998.), Hrvatska kajkavska dje\u010dja knji\u017eevnost<\/em> (1995.), Hrvatski dje\u010dji roman<\/em> (1998.), Smijeh hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti<\/em> (2000.), Kr\u0161\u0107anska izvori\u0161ta dje\u010dje knji\u017eevnosti<\/em> (2003.), Dje\u010dji hrvatski klasici<\/em> (2004.), Pregled hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti<\/em> (sveu\u010dili\u0161ni ud\u017ebenik, 2006.), Hrvatska kajkavska dje\u010dja knji\u017eevnost<\/em> (2022.), Me\u0111imursko narodno stvarala\u0161tvo<\/em> (1977.), Usmena narodna knji\u017eevnost na tlu Me\u0111imurja<\/em> (knj.1-1980, suautor Ivo Zvonar, knj.2. \u2013 1987., suautori I. Zvonar i Andrija Strbad), Me\u0111imurska narodna, katoli\u010dka obi\u010dajna ba\u0161tina<\/em> (2018.).<\/p>\n\n

\"\"<\/a><\/figure><\/div>\n\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Prof. dr. sc. Dubravka Te\u017eak<\/strong> ro\u0111ena je u Zagrebu 1955. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1979. komparativnu knji\u017eevnost, indologiju i talijanski jezik. Doktorirala je s temom Hrvatska poratna dje\u010dja pri\u010da. <\/em>Od 1982. predavala je dje\u010dju knji\u017eevnost i medijsku kulturu u Odsjeku za razrednu nastavu i Odsjeku za pred\u0161kolski odgoj U\u010diteljskog fakulteta u Zagrebu, a dvije godine je predavala dje\u010dju knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Sudjelovala je u izvo\u0111enju poslijediplomske nastave na studiju glotodidaktike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te na nekoliko poslijediplomskih studija na U\u010diteljskom fakultetu. Sudjelovala je u 5 znanstvenih projekta te bila voditeljica 2 znanstvena projekta MZOS-a. Objavila je knjige: Dje\u010dji junak u romanu i filmu<\/em>, Hrvatska poratna dje\u010dja pri\u010da<\/em>, Mato Lovrak \u2013 Ivo Ku\u0161an <\/em>(suautor M. Crnkovi\u0107), Pri\u010de o dobru, pri\u010de o zlu <\/em>(suautor M. \u010cudina-Obradovi\u0107), Mirotvorni razred <\/em>(suautor M. \u010cudina Obradovi\u0107), Antologija basne<\/em>, Primjeri iz dje\u010dje knji\u017eevnosti <\/em>(suautori Z. Dikli\u0107, I. Zalar), Interpretacija bajke<\/em> (suautor S. Te\u017eak), Antologija bajke<\/em>, Povijest hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti\u00a0 <\/em>(suautor M. Crnkovi\u0107), Kratki prikazi<\/em>, Portreti i eseji o hrvatskim dje\u010djim piscima<\/em> i Kreativni pristup lektiri <\/em>(suautor M. Gabelica). Autorica je nekoliko \u010ditanki i priru\u010dnika za osnovnu \u0161kolu te jednoga sveu\u010dili\u0161nog ud\u017ebenika. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim i stru\u010dnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Znanstvenim i stru\u010dnim \u010dlancima javlja se u \u010dasopisima u domovini i inozemstvu, objavljuje prikaze i kritike knji\u017eevnih djela u novinama i \u010dasopisima. Dobitnica je godi\u0161nje nagrade \u00bbIvan Filipovi\u0107\u00ab za podru\u010dje visokog \u0161kolstva za 2002. godinu.<\/p>\n\n

\"\"<\/a><\/figure><\/div>\n\n

\"\"<\/a><\/p>\n

<\/p>\n

Prof. dr. sc. Berislav Majhut<\/strong>\u00a0ro\u0111en je u Zagrebu 1956. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je komparativnu knji\u017eevnost i filozofiju. Od 1984. pa do 1993. radio je kao voditelj dnevnog programa na RTZ\/HRT. Dalja istra\u017eivanja pripovjednog prostora proveo je u magistarskoj radnji\u00a0Problem oblikovanja prostora u pripovijetki i prostor u pripovijetkama Vladana\u00a0<\/em>Desnice, 1988.<\/p>\n

<\/p>\n

Od 1993. do 1997. radio je kao kustos u Hrvatskom \u0161kolskom muzeju. Od 1997. predaje kolegije vezane uz dje\u010dju knji\u017eevnost i medijsku kulturu na Visokoj u\u010diteljskoj \u0161koli u Petrinji (danas U\u010diteljski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu). Doktorirao je s tezom\u00a0Rani hrvatski dje\u010dji roman s to\u010dke gledi\u0161ta impliciranog\u00a0<\/em>\u010ditatelja, 2003.<\/p>\n

<\/p>\n

Pokrenuo je projekt Hrvatska bibliografija dje\u010djih knjiga (2007. \u2013 2013.) koji je financiralo Ministarstvo znanosti i sporta. U sklopu kriti\u010dkih izdanja\u00a0Sabranih djela Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107<\/em>\u00a0urednika Vinka Bre\u0161i\u0107a priredio je 2010. romane Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107\u00a0\u010cudnovate zgode \u0161egrta Hlapi\u0107a<\/em>\u00a0i\u00a0Ja\u0161u Dalmatina.<\/em> Jedan je od utemeljitelja i prvi predsjednik Hrvatske udruge istra\u017eiva\u010da dje\u010dje knji\u017eevnosti (2010.-2018.). Tako\u0111er, od samog po\u010detka objavljivanja \u010dasopisa\u00a0Libri & liberi<\/em>\u00a0(2012.), posve\u0107enog dje\u010djoj knji\u017eevnosti i kulturi sudjeluje u radu njegova uredni\u0161tva. Berislav Majhut autor je nekoliko znanstvenih knjiga. Hrvatskim dje\u010djim romanom do 1945. bavio se u knjizi\u00a0Pustolov, siro\u010de i dje\u010dja dru\u017eba<\/em>\u00a0(2005.). Dje\u010djim romanom\u00a0\u010cudnovatim zgodama \u0161egrta Hlapi\u0107a<\/em>\u00a0kao teorijskom polugom kojom se cijela hrvatska dje\u010dja knji\u017eevnost mo\u017ee pomaknuti kako bi se potpunije sagledala bavio se u monografiji\u00a0U carevoj misiji<\/em>\u00a0(2016.). Petstotinjak najranijih hrvatskih slikovnica obradio je u suautorstvu sa \u0160tefkom Batini\u0107 u\u00a0Hrvatskoj slikovnici do 1945.<\/em>\u00a0(2017.). U knjizi\u00a0Oko hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti<\/em>\u00a0(2020.) u suautorstvu sa Sanjom Lovri\u0107 Kralj razmatra razli\u010dite kontekste i rubne pojave koji odre\u0111uju hrvatsku dje\u010dju knji\u017eevnost, a isti autori u knjizi\u00a0Na\u0161a dje\u010dja knji\u017eevnost<\/em>, 2022. istra\u017euju prvo desetlje\u0107e hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti i kulture nakon Drugog svjetskog rata. U knjizi\u00a0Hrvatska dje\u010dja knji\u017eevnost okre\u0107e list<\/em>, 2022. predla\u017ee novu povijesnu paradigmu za bavljenje hrvatskom dje\u010djom knji\u017eevno\u0161\u0107u.\u00a0Na Titonicu<\/em>, 2022. istra\u017euje nekoliko bitnih aspekata hrvatske knji\u017eevnosti u razdoblju socijalisti\u010dke Jugoslavije.<\/p><\/div><\/div>

\"\"<\/a><\/figure><\/div><\/div><\/div>

<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Peter Hunt is Professor Emeritus in English and Children\u2019s Literature at Cardiff University, UK., and Adjunct Professor at Dublin City University, Eire. Peter Hunt has been a pioneer of the academic study of Children\u2019s Literature, and was the first full Professor of Children\u2019s Literature in a UK university. Has lectured at over 150 universities, colleges…<\/p>","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"templates\/full-width-page.php","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-2978","page","type-page","status-publish","hentry"],"post_mailing_queue_ids":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/2978","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2978"}],"version-history":[{"count":20,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/2978\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3072,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/2978\/revisions\/3072"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2978"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}