{"id":1407,"date":"2021-04-16T16:59:00","date_gmt":"2021-04-16T16:59:00","guid":{"rendered":"http:\/\/hidk.hr\/?p=1407"},"modified":"2021-04-16T18:08:23","modified_gmt":"2021-04-16T18:08:23","slug":"u-spomen-maji-gluscevic-6-sijecnja-1932-7-travnja-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hidk.hr\/en\/u-spomen-maji-gluscevic-6-sijecnja-1932-7-travnja-2021\/","title":{"rendered":"U spomen Maji Glu\u0161\u010devi\u0107 (6. sije\u010dnja 1932. \u2013 7. travnja 2021.)"},"content":{"rendered":"

KNJI\u017dEVNI PORTRET \u2013 MAJA GLU\u0160\u010cEVI\u0106<\/strong><\/p>

autorica teksta: Nada Kujund\u017ei\u0107<\/strong> <\/p>

(Tekst je prvotno objavljen u \u010dasopisu Knji\u017eevnost i dijete<\/em>, 2015. br. 3-4.) <\/p>

\"\"<\/figure><\/div>

PRIJATELJSTVO DJECE I \u017dIVOTINJA: STVARALA\u0160TVO MAJE GLU\u0160\u010cEVI\u0106<\/strong><\/p>

           Maja Glu\u0161\u010devi\u0107 u stru\u010dnoj se literaturi redovito naziva ponajboljom doma\u0107om spisateljicom animalisti\u010dke proze<\/strong>.[1]<\/a> Ova izuzetno plodna knji\u017eevnica \u010diji cjelokupan opus pripada dje\u010djoj knji\u017eevnosti, ro\u0111ena je 1932. godine u Zagrebu kao prvo dijete Maksimilijane i Vladimira Kirina, uglednog hrvatskog umjetnika i ilustratora. 1950. godine upisuje studij anglistike i germanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a pet godina poslije udaje se za redatelja i scenarista Obrada Glu\u0161\u010devi\u0107a (1913.-1980.). Sa suprugom sura\u0111uje na velikom broju filmskih (Goli \u010dovik<\/em>, 1968.; Vuk samotnjak<\/em>, 1972.) i televizijskih projekata (Kapetan Mikula Mali<\/em>, 1975.), iako je kao scenaristica potpisana jedino na seriji Jelenko<\/em> (1980.). Nakon suprugove smrti okre\u0107e se knji\u017eevnom stvarala\u0161tvu. <\/p>

Prijelaz s pisanja scenarija na pisanje dje\u010djih romana ostvaruje po\u010detkom 80-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a novelizacijama scenarija za seriju Jelenko <\/em>(1982.)[2]<\/a> i film Vuk samotnjak <\/em>(1983.). Prikazuju\u0107i prijateljstvo djece i \u017eivotinja, spomenuta djela postavljaju tematske zasade na kojima \u0107e biti izgra\u0111en gotovo cjelokupan knji\u017eevni opus Maje Glu\u0161\u010devi\u0107. <\/p>

<\/p>

\"\"
Jelenko <\/em>(red. Obrad Glu\u0161\u010devi\u0107)<\/figcaption><\/figure><\/div>

            Prijateljstvo psa Bunda\u0161a i dje\u010daka Pere koji se bezuspje\u0161no poku\u0161ava uklopiti u novi razred tema je autori\u010dinog prvog samostalnog romana (tj. takvoga koji se ne temelji na postoje\u0107em predlo\u0161ku) Bunda\u0161 iz petog be <\/em>(1987.). Ratna stradanja<\/strong> koja su u prvoj polovici 90-ih godina zahvatila Hrvatsku Maja Glu\u0161\u010devi\u0107 poti\u010du na pisanje romana Bijeg u ko\u0161ari <\/em>(1992.) i Ivin Vu\u010dko <\/em>(1995.). Posve\u0107en “djevoj\u010dicama i dje\u010dacima koji su zbog okrutne nemani rata morali napustiti svoje domove, svoje ulice, svoja sela i gradove<\/strong>[3]<\/a>“<\/strong>, Bijeg u ko\u0161ari<\/em> prati do\u017eivljaje magar\u010di\u0107a Sivka i dje\u010daka Jerka koji se probijaju kroz ratom zahva\u0107ene predjele, poku\u0161avaju\u0107i sti\u0107i na sigurno. Roman Ivin Vu\u010dko<\/em>, koji govori o ljubavi dje\u010daka i psa koje ne mogu rastaviti ni ratna stradanja, Maja Glu\u0161\u010devi\u0107 donosi Nagradu Grigor Vitez. Izme\u0111u dva romana ratne tematike objavljena je Klopka za medvjedi\u0107a <\/em>(1994.), djelo nadahnuto stvarnim “su\u0111enjem” navodno opasnoj medvjedici za koje je autorica doznala putuju\u0107i Likom u potrazi za dje\u010djim glumcima za film Vuk samotnjak<\/em>. <\/p>