![\"kao_hlapic_i_gita\"](\"http:\/\/hidk.hr\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/kao_hlapic_i_gita.jpg\")
<\/p>\nSa zadovoljstvom vas pozivamo na izlo\u017ebu Hrvatskog \u0161kolskog muzeja\u00a0Kao Hlapi\u0107 i Gita: siro\u010dad u Hrvatskoj potkraj i po\u010detkom XX. stolje\u0107a<\/i>\u00a0autorice kustosice, vi\u0161e knji\u017eni\u010darke i na\u0161e \u010dlanice \u0160tefke Batini\u0107. Izlo\u017eba je dio programa manifestacije Hlapi\u0107 2013. koju je HIDK pokrenula radi obilje\u017eavanja stogodi\u0161njice\u00a0\u010cudnovatih zgoda \u0161egrta Hlapi\u0107a<\/i>\u00a0Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
Hrvatski \u0161kolski muzej uklju\u010dio se u obilje\u017eavanje 100. obljetnice prvog izdanja djela Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 \u201e\u010cudnovate zgode \u0161egrta Hlapi\u0107a\u201c. Od 14. studenoga 2013. do o\u017eujka godine 2014. u Hrvatskom \u0161kolskom muzeju otvorena je izlo\u017eba \u201eKAO HLAPI\u0106 I GITA – Siro\u010dad u Hrvatskoj potkraj 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a\u201c. Autorica izlo\u017ebe je vi\u0161a knji\u017eni\u010darka i kustosica Muzeja \u0160tefka Batini\u0107. Izlo\u017ebom i istoimenim katalogom tema siro\u010dadi u Hrvatskoj s kraja 19. i po\u010detka 20. stolje\u0107a sagledana je s pravnog, pedago\u0161kog i dru\u0161tvenog konteksta.<\/p>\n
Uvodni tekst kataloga<\/p>\n
\u201eKAO HLAPI\u0106 I GITA – Siro\u010dad u Hrvatskoj potkraj 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a\u201c<\/p>\n
Gita se na to malo zamisli i re\u010de: Hlapi\u0107 i Gita najpoznatija su siro\u010dad hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti. Lik siro\u010deta bio je \u010desta i zahvalna tema u romanima i pripovijetkama za djecu. Njihovi su autori naj\u010de\u0161\u0107e bili u\u010ditelji, koji su gotovo do sredine 20. stolje\u0107a dominirali u hrvatskoj dje\u010djoj knji\u017eevnosti kao najkvalificiraniji i najpodesniji za posredovanje du\u0161evne hrane mladom nara\u0161taju. Stoga je pedago\u0161ka dimenzija bila va\u017eno obilje\u017eje hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti \u2013 eksplicitnija ondje gdje je o\u010ditiji nedostatak knji\u017eevnoga dara autora. Do objavljivanja \u010cudnovatih zgoda \u0161egrta Hlapi\u0107a (1913.) za likom siro\u010deta ili polusiro\u010deta posegnuli su Jagoda Truhelka (Tugomila<\/i>, 1894.), Vjekoslav Ko\u0161\u010devi\u0107 (Sretni kova\u010d<\/i>, 1895.), Josip \u017derav\u010di\u0107 (Borba i pobjeda<\/i>, 1902.), Mihovil Labudi\u0107 (Bez oca i majke<\/i>, 1906.) i Branko Vuleti\u0107 (Bog je otac sirota<\/i>, 1907.). Njihova fikcijska siro\u010dad bori se s raznim nevoljama i u pravilu, uz pomo\u0107 odraslih (u\u010ditelja i dobro\u010dinitelja), uspijevaju postati radi\u0161ni, po\u0161teni i korisni \u010dlanovi zajednice. Pritom ve\u0107 u dje\u010djoj dobi ozbiljno i te\u0161ko rade kao \u0161egrti kod strogih majstora. Siro\u010de i \u0161egrt kao uobi\u010dajena i prirodna kombinacija u fikciji imala je itekako upori\u0161te u stvarnom \u017eivotu.<\/p>\n U ovome \u0107e se radu poku\u0161ati osvijetliti pedago\u0161ki i socijalni kontekst vremena na prijelomu stolje\u0107a kao realno ishodi\u0161te knji\u017eevnoga modela \u0161egrta-siro\u010deta i njegova boljega razumijevanja iz perspektive dana\u0161njih \u010ditatelja. Pedago\u0161ko-socijalna kontekstualizacija ujedno je i prilog povijesti organizirane skrbi za ugro\u017eenu djecu i njihove za\u0161tite u Hrvatskoj. Pojam siro\u010dad shva\u0107en je kao socijalna kategorija i ne odnosi se nu\u017eno samo na djecu bez jednog ili oba roditelja, nego op\u0107enito na siroma\u0161nu te zanemarenu i zapu\u0161tenu djecu, li\u0161enu potrebne roditeljske skrbi i dostojna djetinjstva, koja su za razliku od knji\u017eevnih junaka \u010desto bila na pragu \u201cmoralnoga brodoloma\u201d i na gotovo sigurnu putu da postanu \u201czlo\u010dina\u010dka mlade\u017e\u201d. Terminolo\u0161ka takti\u010dnost jo\u0161 je u povojima, pa \u0107emo u pedago\u0161kim raspravama \u010ditati o bijednicima, skitalicama, mladim uli\u010darima, nesretnicima, parazitima dru\u0161tva itd. U\u010ditelji su se svakodnevno u svome radu susretali s takvom djecom, prepu\u0161teni vlastitom pedago\u0161kom umije\u0107u i vlastitoj socijalnoj osjetljivosti, bez sustavne stru\u010dne izobrazbe za rad s njima i bez primjerene organizirane dru\u0161tvene potpore na tom polju. Stoga \u0107e se upravo u\u010ditelji na\u0107i me\u0111u vrijednim aktivistima dobrotvornih dru\u0161tava tijekom druge polovine 19. stolje\u0107a i me\u0111u pionirima socijalnoga rada i organizirane skrbi za ugro\u017eenu djecu u Hrvatskoj po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Na\u0107i \u0107e se tako\u0111er kao mentori i dobro\u010dinitelji u mnogim dje\u010djim pripovijetkama i romanima o siro\u010dadi.<\/p>\n U\u010diteljski prinos razvoju odgojno-socijalne skrbi za siro\u010dad i zapu\u0161tenu djecu nedovoljno je istra\u017een, pa onda i premalo istican u dosada\u0161njim povijesnim pregledima. Stoga \u0107e se ovaj katalog i izlo\u017eba usmjeriti upravo na njihov teorijski i prakti\u010dni rad na tom polju. .<\/p>\n \u0160tefka Batini\u0107, 1<\/sup>\u00a0Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107, 2010., 69. Za potrebe ovoga rada kori\u0161teno je kriti\u010dko izdanje\u00a0\u010cudnovatih zgoda \u0161egrta Hlapi\u0107a<\/i>\u00a0koje je priredio Berislav Majhut, a objavljeno je u 2. svesku Sabranih djela Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107 (ur. Vinko Bre\u0161i\u0107) u nakladi Ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod, 2010.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sa zadovoljstvom vas pozivamo na izlo\u017ebu Hrvatskog \u0161kolskog muzeja\u00a0Kao Hlapi\u0107 i Gita: siro\u010dad u Hrvatskoj potkraj i po\u010detkom XX. stolje\u0107a\u00a0autorice kustosice, vi\u0161e knji\u017eni\u010darke i na\u0161e \u010dlanice \u0160tefke Batini\u0107. Izlo\u017eba je dio programa manifestacije Hlapi\u0107 2013. koju je HIDK pokrenula radi obilje\u017eavanja stogodi\u0161njice\u00a0\u010cudnovatih zgoda \u0161egrta Hlapi\u0107a\u00a0Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":252,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4,2],"tags":[],"class_list":["post-244","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-novosti"],"post_mailing_queue_ids":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=244"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":258,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/244\/revisions\/258"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/252"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=244"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=244"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=244"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n\u201cJa bi najvolila, da imam majku. Kako je to, kad se ima majku, Hlapi\u0107?\u201d
\n\u201cTo ne znam ni ja\u201d, odgovori Hlapi\u0107, \u201cjer neimam majke. Ali imao sam majstoricu, koja me je \u010desto o\u010duvala od majstora. A kad sam uve\u010der bio pospan, uzela mi je ona metlu iz ruke, pa je izmela radionu umjesto mene. Tako je valjda uvijek onomu, koji ima majku.\u201d1<\/sup><\/p>\n
\nvi\u0161a knji\u017eni\u010darka i kustosica<\/p>\n