{"id":2734,"date":"2023-11-22T05:33:27","date_gmt":"2023-11-22T05:33:27","guid":{"rendered":"https:\/\/hidk.hr\/?p=2734"},"modified":"2023-11-22T14:58:10","modified_gmt":"2023-11-22T14:58:10","slug":"clive-staples-lewis-330-godina-od-smrti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hidk.hr\/en\/clive-staples-lewis-330-godina-od-smrti\/","title":{"rendered":"Clive Staples Lewis: 60 godina od smrti"},"content":{"rendered":"

Na dana\u0161nji dan to\u010dno je 60 godina od smrti Clivea Staplesa Lewisa, britanskoga pisca, kr\u0161\u0107anskog apologeta i knji\u017eevnog kriti\u010dara sjevernoirskog podrijetla.<\/p>\n

\u00a0\u201eJa sam produkt neograni\u010denog \u010ditanja… Tijekom naizgled beskrajnih ki\u0161nih poslijepodneva uzimao bih svezak po svezak s polica…\u201c <\/strong><\/p>\n

C. S. Lewis, S<\/em>urprised by Joy: The Shape of My Early Life<\/em><\/p>\n

UVOD<\/u><\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Clive Staples Lewis ro\u0111en je u Belfastu i ve\u0107 je kao dje\u010dak obo\u017eavao pri\u010de koje mu je primarno pripovijedala dadilja. Lewis je izuzetan interes pokazivao za nordijske mitove i fantasy<\/em>. U literaturi je istaknuto da je najvi\u0161e \u010ditao djela Edith Nesbit i Beatrix Potter, a gajio je naklonost i prema Gulliverovim putovanjima <\/em>Jonathana Swifta. Pored toga, volio je \u010ditati i kriminalisti\u010dke romane, posebno one o Sherlocku Holmesu. Osim \u0161to je intenzivno \u010ditao, Lewis je vrijeme \u010desto provodio ma\u0161taju\u0107i o Zemlji \u017divotinja koju je naselio antropomorfnim bi\u0107ima. Koncept antropomorfnih \u017eivotinja kasnije je detaljnije razradio i preslikao u svoje najpoznatije djelo, seriju dje\u010djih fantasy<\/em> romana Kronike iz Narnije.<\/em><\/p>\n

\u0160KOLOVANJE<\/u><\/strong><\/p>\n

Iako je odgajan kao kr\u0161\u0107anin, C. S. Lewis je tijekom rane mladosti svoju vjeru po\u010deo dovoditi u pitanje. Okida\u010d za preispitivanje religioznosti bila je smrt njegove majke Flore Auguste nakon \u010dega je napustio Sjevernu Irsku i oti\u0161ao na \u0161kolovanje u Englesku. \u0160kolovanje je zapo\u010deo u internatu, a nastavio ga je studijem na Oxfordu gdje je izabrao predavanja iz gr\u010dke i rimske knji\u017eevnosti, anti\u010dke povijesti i filozofije te je postizao izvanredne rezultate. S obzirom na to da se od vjere potpuno odmaknuo, nije mu bilo te\u0161ko shvatiti i prihvatiti logi\u010dki pozitivizam koji je tada prevladavao u filozofskome svijetu. Upravo ga je logi\u010dki pozitivizam u\u010dvrstio u uvjerenju da je istinito samo ono \u0161to se mo\u017ee empirijski dokazati, dok su pitanja religije i morala besmislena. Iako je bio u\u010deni znanstvenik, odnosno \u010dovjek izuzetne radoznalosti i erudicije, Lewis se suo\u010dio s te\u0161ko\u0107ama u pronalasku posla. Zbog toga se dodatno odlu\u010dio i na studij anglistike na kojemu se susretao s mnogobrojnim djelima kr\u0161\u0107anskih autora koja je smatrao izuzetno zanimljivima. Ta djela su u njemu pobudila pitanja o prirodi \u010dovjeka koja su postupno zadobila religijski kontekst, a to je rezultiralo ponovnim zaokretom u njegovim uvjerenjima. Mladi Lewis je postao nesiguran, odnosno sve \u010de\u0161\u0107e si je postavljao pitanja o tome postoji li Bog i zagrobni \u017eivot.<\/p>\n

KNJI\u017dEVNI KRUG<\/u><\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Odmah po zavr\u0161etku studija, Lewis je postao docent na koled\u017eu Magdalen u Oxfordu gdje je predavao engleski jezik i staroenglesku knji\u017eevnost. Iste godine, na istome koled\u017eu, zaposlio se i John Ronald Reuel Tolkien te su njih dvojica postali izuzetno bliski prijatelji koji su, osim zajedni\u010dkog interesa za knji\u017eevnost, mitologiju i filozofiju, postali i centralne figure knji\u017eevnoga kruga pod nazivom \u201eThe Inklings\u201c. Ovoj skupini pristupili su i brojni drugi pisci, a svi zajedno su se redovito \u010detvrtkom okupljali u gostionici \u201eThe Eagle and the Child\u201c. Spomenuta gostionica i danas pod istim nazivom postoji u Oxfordu, ali je unato\u010d svojoj dugoj povijesti zatvorena tijekom pandemije korona virusa. Pisci knji\u017eevnoga kruga su na svojim dru\u017eenjima raspravljali o knji\u017eevnosti i zajedno \u010ditali odabrana knji\u017eevna djela koja su ponekad uklju\u010divala i njihove vlastite, jo\u0161 nedovr\u0161ene radove. Lewis se po\u010detkom tridesetih godina 20. stolje\u0107a po\u010deo ozbiljnije baviti pisanjem, a pod utjecajem svog prijatelja, kr\u0161\u0107anina J. R. R. Tolkiena, ponovno je prigrlio kr\u0161\u0107anstvo. Ovo razdoblje je imalo zna\u010dajan utjecaj na Lewisov \u017eivot i rad te je kr\u0161\u0107anstvo postalo va\u017ena tema u njegovim djelima, posebno u kasnijim godinama.
\nLewis je radio na koled\u017eu Magdalen sve do 1954. godine kada prelazi na Sveu\u010dili\u0161te u Cambridgeu na kojemu predaje srednjovjekovnu i renesansnu knji\u017eevnost.<\/p>\n

KNJI\u017dEVNI RAD<\/u><\/strong><\/p>\n

Iako je C. S. Lewis ve\u0107 prije zavr\u0161etka studija objavio dvije zbirke poezije, knji\u017eevna kritika se na njih nije znatnije osvrnula pa je mogu\u0107e re\u0107i da se u knji\u017eevnoj akademskoj zajednici pozicionirao desetlje\u0107e kasnije. U to vrijeme, Lewis je, izme\u0111u ostalog, radio na znanstveno-fantasti\u010dnoj pri\u010di o filologu Elwinu Ransomu. O dijelovima teksta koji je pisao je redovito raspravljao s \u010dlanovima kluba \u201eThe Inklings\u201c. Budu\u0107i da je J. R. R. Tolkien Lewisu bio ne samo najve\u0107a podr\u0161ka, ve\u0107 je i najsna\u017enje utjecao na njega, postoji mogu\u0107nost da se glavni lik Lewisove pri\u010de, Elwin, temelji upravo na Tolkienu (\u201eelwin\u201c ili \u201eelf-friend\u201c zna\u010di vilinski prijatelj na anglosaksonskom). Ova pri\u010da se neposredno prije Drugoga svjetskog rata razvila najprije u roman, a potom u trilogiju naslova Svemirska trilogija<\/em> (The Space Trilogy<\/em>, 1938-1945). Iako trilogija nosi znanstveno-fantasti\u010dni naslov, Lewis je spajao zna\u010dajke znanstvene fantastike s fantasyjem<\/em>, a ni poveznica s kr\u0161\u0107anstvom nije izostala (prezime protagonista na engleskom zna\u010di otkupljenje). Kr\u0161\u0107anski podtekst vidljiv je i u njegovom najzna\u010dajnijem djelu, ciklusu od sedam dje\u010djih fantasy<\/em> romana pod naslovom Kronike iz Narnije<\/em>, 2001-2004 (The Chronicles of Narnia<\/em>, 1950-1956). Pored vidljive kr\u0161\u0107anske simbolike,\u00a0 glavna zna\u010dajka Kronika<\/em> su teme hrabrosti, odanosti, ljubavi i moralnih dilema.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i Tolkienu i polemikama o Kristu kojima je Tolkien \u0161irio svoju vjeru, Lewis je opet prihvatio kr\u0161\u0107anstvo, a povratak vjeri ozna\u010dava va\u017enu prekretnicu u njegovome knji\u017eevnome radu. S namjerom da pojasni osnovne koncepte kr\u0161\u0107anstva na jednostavan i pristupa\u010dan na\u010din, Lewis je tijekom 1940-ih odr\u017eavao radijske govore u kojima je dijelio vlastita iskustva vjere, odnosno govore\u0107i o svom putu od ateista do vjernika. Svoje je govore kasnije spojio u knjigu pod nazivom Kr\u0161\u0107anstvo nije iluzija<\/em>, 2009 (Mere Christianity<\/em>, 1952) koju je mogu\u0107e izdvojiti od ostatka literature apologetskog zna\u010daja budu\u0107i da nije napisana odvi\u0161e stru\u010dnim jezikom.<\/p>\n

Lewis je osim za kr\u0161\u0107anstvo i fantasti\u010dnu knji\u017eevnost na studiju razvio interes za srednji vijek i renesansu. Objavio je studiju Alegorija ljubavi<\/em> (The Allegory of Love: A Study in Medieval Tradition<\/em>, 1936) u kojoj analizira na koji na\u010din se je poimanje ljubavi i udvaranja na Zapadu razvilo iz srednjovjekovnog koncepta udvorne ljubavi. Inspiriran predavanjima koja je dr\u017eao na Oxfordu, Lewis je napisao i naposljetku objavio svoje posljednje djelo, studiju Odba\u010dena slika<\/em> (The Discarded Image: An Introduction to Medieval and Renaissance Literature<\/em>, 1964). U literaturi se navodi da Lewis u ovoj studiji istra\u017euje srednjovjekovni koncept prema kojem se nepomi\u010dna Zemlja smatra sredi\u0161tem svemira.<\/p>\n

LITERATURA:<\/strong><\/p>\n

Brown Devin. 2013. A Life Observed: A Spiritual Biography of C. S. Lewis<\/em>. BrazosPress: Michigan<\/p>\n

Day Vox. 2005. C. S. Lewis and the Problem of Religion in Science Fiction and Fantasy. U: Revisiting Narnia: Fantasy, Myth and Religion in C. S. Lewis’s Chronicles<\/em>, ur. Shanna Caughey, 219-228. Benebella Books: Dallas.<\/p>\n

Duriez Colin. 2016. C. S. Lewis. Biografija prijateljstva<\/em>. Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost: Zagreb.<\/p>\n

Hinten D. Marvin. 2005. The Key to the Chronicles: Unlocking the Symbols of C. S. Lewis’s Narnia.<\/em> Broadman&Holman Publishers: Nasville.<\/p>\n

Sayer George. 1994. Jack: A Life of C. S. Lewis<\/em>. Harper & Row. Crossway Books. Wheaton: Illinois.<\/p>\n

Tekst priredila: Kristina Giacometti<\/strong><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na dana\u0161nji dan to\u010dno je 60 godina od smrti Clivea Staplesa Lewisa, britanskoga pisca, kr\u0161\u0107anskog apologeta i knji\u017eevnog kriti\u010dara sjevernoirskog podrijetla. \u00a0\u201eJa sam produkt neograni\u010denog \u010ditanja… Tijekom naizgled beskrajnih ki\u0161nih poslijepodneva uzimao bih svezak po svezak s polica…\u201c C. S. Lewis, Surprised by Joy: The Shape of My Early Life UVOD Clive Staples Lewis ro\u0111en…<\/p>","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[35,4,2,7],"tags":[],"class_list":["post-2734","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-naslovna","category-naslovnica","category-novosti","category-recenzije-i-prikazi"],"post_mailing_queue_ids":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2734","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2734"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2734\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2744,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2734\/revisions\/2744"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2734"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2734"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2734"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}