{"id":3426,"date":"2026-05-21T19:36:30","date_gmt":"2026-05-21T19:36:30","guid":{"rendered":"https:\/\/hidk.hr\/?p=3426"},"modified":"2026-05-21T19:36:30","modified_gmt":"2026-05-21T19:36:30","slug":"obljetnica-rodenja-ante-gardasa-slavonske-ravnice-kao-podloga-za-pustolovine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hidk.hr\/en\/obljetnica-rodenja-ante-gardasa-slavonske-ravnice-kao-podloga-za-pustolovine\/","title":{"rendered":"Obljetnica ro\u0111enja Ante Garda\u0161a: slavonske ravnice kao podloga za pustolovine"},"content":{"rendered":"

\u201eKi\u0161a je prestala padati. Na grozdastim cvjetovima jorgovana jo\u0161 su se ljeskale zaostale kapi. U zraku se osje\u0107ao miris bagrema i jorgovana. [\u2026] Eto, te modre svibanjske ve\u010deri po\u010dinje na\u0161a pri\u010da.\u201c <\/em><\/p>\n

Ljubi\u010dasti planet<\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>U mjesecu svibnju davne 1938. godine zapo\u010dinje pri\u010da o Anti Garda\u0161u, poznatom hrvatskom piscu. Premda se javnosti najprije predstavio kao pjesnik (usp. Hranjec 2006, \u017divkovi\u0107 Zebec, 2025), Garda\u0161 je u knji\u017eevnokriti\u010dkoj literaturi najzapa\u017eeniji po svojim pustolovnim, (znanstveno)fantasti\u010dnim i kriminalisti\u010dkim romanima koji su mu osigurali mjesto u kanonu hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti. Takvu \u017eanrovsku raznolikost u ve\u0107ini romana na zajedni\u010dki nazivnik svode stalni protagonisti \u2013 dje\u010dak Miron, njegova sestra Melita i njihovi prijatelji \u2013 \u0161to je potaknulo Stjepana Hranjeca da taj specifi\u010dan dio Garda\u0161eva opusa nazove \u201emironovskim romanima\u201c (2004: 333).<\/p>\n

Me\u0111utim, uz \u017eanrovsku klasifikaciju i podjelu prema likovima, autorov opus je zanimljivo promatrati i kroz prizmu prostornoga okvira radnje, a u tom je kontekstu njegove romane mogu\u0107e podijeliti u dvije skupine: djela \u010dija je radnja djelomi\u010dno ili potpuno smje\u0161tena u Slavoniju i okolicu \u2013 u koju se ubraja i cijeli spomenuti mironovski ciklus \u2013 te na ona djela \u010diji prostori uop\u0107e ne pripadaju slavonskom ambijentu. S obzirom na to da prva skupina broji ukupno deset romana (Ljubi\u010dasti planet<\/em>, Bakreni Petar<\/em>, Izum profesora Leopolda<\/em>, Pigulica<\/em>, Duh u mo\u010dvari<\/em>, Prikaza<\/em>, Miron na tragu Svetoga Grala<\/em>, Koliba u planini<\/em>, Miron u \u0161kripcu<\/em> i Kra\u0111a u galeriji ili Sve se urotilo protiv maloga Terzi\u0107a<\/em>), dok druga obuhva\u0107a samo \u010detiri naslova (Tajna zelene pe\u0107ine<\/em>, Filip, dje\u010dak bez imena<\/em>, Tajna jednog videozapisa<\/em> i \u010covjek sa crvenim \u0161tapom<\/em>), mogu\u0107e je zaklju\u010diti da Garda\u0161 upravo u slavonskom zavi\u010daju i njegovoj \u0161iroj okolici pronalazi najve\u0107u inspiraciju i da ga pretvara u najva\u017enije prostorno upori\u0161te svojega knji\u017eevnoga stvarala\u0161tva (\u017divkovi\u0107 Zebec 2014). U tom kontekstu, pripovjedni se prostor romana o Mironu konstruira kroz suodnos urbane i ruralne sredine.<\/p>\n

Urbani prostori<\/strong><\/p>\n

Radnja ve\u0107ine Garda\u0161evih romana koji se odvijaju u urbanom okru\u017eenju smje\u0161tena je u Osijek. U znanstvenofantasti\u010dnim romanima Bakreni Petar<\/em> i Izum profesora Leopolda<\/em> autor gradu pridaje fikcionalni naziv Muresek, no unato\u010d promijeni imena, prostor i dalje zadr\u017eava prepoznatljiva topografska obilje\u017eja Osijeka. U djelu Bakreni Petar<\/em> Mironova dru\u017eina amaterskih arheologa ostaje u gradu i istra\u017euje skrivene podzemne hodnike u starom dijelu Mureseka, dok u Izumu profesora Leopolda<\/em> djeca slu\u010dajno aktiviraju vremenski stroj te iz Mureseka sada\u0161njice dospijevaju u 351. godinu, gdje sudjeluju u velikoj bitci za anti\u010dki Osijek, odnosno tada\u0161nju Mursu.<\/p>\n

Sukladno konvencijama \u017eanra, u kriminalisti\u010dkim romanima opisi prostora su rijetki i funkcionalni. Tomu usprkos, Garda\u0161 ne odstupa od \u201epoetike zavi\u010dajnosti\u201c (\u017divkovi\u0107 Zebec 2014: 158) pa u djelu Kra\u0111a u galeriji ili Sve se urotilo protiv maloga Terzi\u0107a<\/em> tekst oboga\u0107uje podacima o likovnim djelima umjetnika koji su \u010dvrsto povezani s Osijekom, a u romanu Miron u \u0161kripcu <\/em>prepoznatljivim osje\u010dkim lokalitetima podaruje vlastitu estetsku vizuru, pretvaraju\u0107i na taj na\u010din grad u svojevrsno umjetni\u010dko djelo:<\/p>\n

\u201eGledaju\u0107i odavde, Osijek uistinu izgleda lijepo, kao na razglednici. Most nad \u0161irokom rijekom i velebne gra\u0111evine \u0161to se oslikavaju na njezinoj povr\u0161ini, sve to u jednom skladu i ljepoti svakako predstavlja sliku koju vrijedi i zapamtiti\u201c \u00a0\u00a0\u00a0<\/em><\/p>\n

Osim Osijeka, Garda\u0161 na isti na\u010din afirmira i Valpovo, odnosno valpova\u010dki park koji Miron i njegovi prijatelji posje\u0107uju za vrijeme ljetnih praznika u fantasti\u010dnom romanu Prikaza<\/em>:<\/p>\n

\u201eValpova\u010dki park, \u0161to okru\u017euje dvorac, jedan je od najstarijih i najljep\u0161ih parkova u cijeloj Slavoniji. Glavna mu obilje\u017eja daju egzoti\u010dno ukrasno grmlje i vi\u0161estoljetna stabla, u \u010dijim se razgranatim kro\u0161njama gnijezde ptice i skaku\u0107u vjeverice.\u201c<\/em><\/p>\n

Dok je u uvodnom dijelu romana naglasak na ljepoti perivoja, opisi prostora dvorca su u slu\u017ebi gra\u0111enja straha, neizvjesnosti i jeze, \u0161to je mogu\u0107e povezati s konvencijama \u017eanra goti\u010dkoga romana.<\/p>\n

Ruralni prostori<\/strong><\/p>\n

Za razliku od prethodno spomenutih romana u kojima gradovi funkcioniraju kao glavna popri\u0161ta neobi\u010dnih zbivanja, u ostalim djelima Garda\u0161eva opusa o dje\u010daku Mironu grad slu\u017ei samo kao prostorni okvir iz kojega se likovi premje\u0161taju na razli\u010dite \u017eanrovski kodirane lokacije i kojemu se po zavr\u0161etku pustolovine vra\u0107aju. Drugim rije\u010dima, odlazak iz grada preduvjet je za po\u010detak pustolovine pa Miron i Melita u djelu Pigulica<\/em> i napu\u0161taju kolote\u010dinu Osijeka i odlaze posjetiti strica u Dubo\u010dac, gdje s neobi\u010dnom djevoj\u010dicom Zrinkom do\u017eivljavaju svoju prvu zajedni\u010dku avanturu. Sli\u010dno tomu, neobi\u010dna zbivanja i tajanstveni tragovi u romanu Miron na tragu Svetoga Grala<\/em>\u00a0djecu najprije odvode u Harkanovce i utvrdu Zeglak, a potom i na ostale slavonske lokalitete povezane s vitezovima templarima i ivanovcima.<\/p>\n

Osim \u0161to je polazi\u0161te za povijesna istra\u017eivanja, takvo premje\u0161tanje iz urbanoga prostora na selo omogu\u0107uje nagla\u0161avanje kontrasta izme\u0111u gradske svakodnevice i divljine prirode, pri \u010demu autor s jedne strane preispituje temu zaga\u0111enja okoli\u0161a i \u010dovjekova naru\u0161avanja prirodne ravnote\u017ee, dok s druge idealizira ruralne krajolike svojega zavi\u010daja. Primjerice, u kriminalisti\u010dkom romanu Koliba u planini<\/em>, Mironova dru\u017eina posje\u0107uje ru\u0161evine na\u0161i\u010dke srednjovjekovne tvr\u0111ave Bedemgrad, razotkrivaju\u0107i usput ilegalne poku\u0161aje skladi\u0161tenja otrovnoga otpada u \u0161umama na padinama Krndije. Kriti\u010dki odnos prema destrukciji okoli\u0161a, ali ovoga puta kroz motiv krivolova, problematizira se i u kriminalisti\u010dkom romanu Duh u mo\u010dvari<\/em>. Radnja djela po\u010dinje u fiktivnom selu Treskavac, naselju nedaleko od Osijeka, gdje je Mironov otac kupio ku\u0107u za odmor. Iako ondje rado provode vrijeme, Miron i Melita za vrijeme zimskih praznika ipak odlaze posjetiti prijatelja u Kopa\u010devo, a dolaskom u neposrednu blizinu obli\u017enjega parka prirode susre\u0107u se sa zadivljuju\u0107im zimskim pejza\u017eom:<\/p>\n

\u201ePrizor bija\u0161e kao iz bajke \u2013 grane pretovarene snijegom, ma\u010devi trske \u0161to str\u0161e iz stakla vode, iskrenje snje\u017enih kristali\u0107a, bljeskanje svjetla \u0161to se odbija s povr\u0161ine vode.\u201c<\/em><\/p>\n

Ipak, zimsku idilu Kopa\u010dkoga rita ubrzo naru\u0161ava surova stvarnost \u2013 divlja\u010d je zbog o\u0161tre zime i zale\u0111ene mo\u010dvare ostala bez hrane, a u rezervatu su uo\u010deni i tragovi lovokradica. Miron i Melita se uklju\u010duju u akciju spa\u0161avanja i prihranjivanja \u017eivotinja, ali i pokre\u0107u istragu oko krivolova.<\/p>\n

Garda\u0161eva sposobnost da gradove, sela, \u0161ume i mo\u010dvare pretvori u mjesta na kojima se testiraju dje\u010dja hrabrost, prijateljstvo i ekolo\u0161ka odgovornost, daje njegovim romanima prepoznatljivu zavi\u010dajnu, ali i univerzalnu vrijednost. Najbolji na\u010din da autoru odamo po\u010dast povodom 88. obljetnice njegova ro\u0111enja jest da se i sami, barem na trenutak, vratimo u te prostore slobode \u2013 bilo ponovnim listanjem njegovih romana, bilo pogledom na slavonski krajolik o\u010dima djeteta spremnog za pustolovinu.<\/p>\n

LITERATURA:<\/p>\n

Hranjec, S. 2004. Hrvatski dje\u010dji klasici. Zagreb: \u0160kolska knjiga
\nHranjec, S. 2006. Pregled hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti. Zagreb: \u0160kolska knjiga.
\n\u017divkovi\u0107 Zebec, V. 2014. Romani Ante Garda\u0161a u kontekstu hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti. Doktorska disertacija. Osijek: Filozofski fakultet.
\n\u017divkovi\u0107 Zebec, V. 2025. Optimisti\u010dni pesimist: dje\u010dja poezija i poezija za odrasle Ante Garda\u0161a. Libri et Liberi 14(2), 287-306.<\/p>\n

 <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eKi\u0161a je prestala padati. Na grozdastim cvjetovima jorgovana jo\u0161 su se ljeskale zaostale kapi. U zraku se osje\u0107ao miris bagrema i jorgovana. [\u2026] Eto, te modre svibanjske ve\u010deri po\u010dinje na\u0161a pri\u010da.\u201c Ljubi\u010dasti planet U mjesecu svibnju davne 1938. godine zapo\u010dinje pri\u010da o Anti Garda\u0161u, poznatom hrvatskom piscu. Premda se javnosti najprije predstavio kao pjesnik (usp….<\/p>","protected":false},"author":63,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[35,4,2],"tags":[],"class_list":["post-3426","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-naslovna","category-naslovnica","category-novosti"],"post_mailing_queue_ids":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3426","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/63"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3426"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3426\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3430,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3426\/revisions\/3430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3426"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3426"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3426"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}