{"id":1356,"date":"2022-05-16T12:07:28","date_gmt":"2022-05-16T12:07:28","guid":{"rendered":"https:\/\/hidk.hr\/zphdk\/?page_id=1356"},"modified":"2023-02-12T15:50:55","modified_gmt":"2023-02-12T15:50:55","slug":"suncana-skrinjaric","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/hidk.hr\/zphdk\/en\/znameniti-pisci\/suncana-skrinjaric\/","title":{"rendered":"Sun\u010dana \u0160krinjari\u0107"},"content":{"rendered":"

Tekst priredila Kristina Giacometti<\/p>\r\n

\"\"<\/p>\r\n

Knji\u017eevnica i scenaristica Sun\u010dana (Jugovi\u0107) \u0160krinjari\u0107 (11. prosinca 1931. \u2013 21. travnja\u00a0 2004.) ro\u0111ena je u Zagrebu gdje je provela najve\u0107i dio svojega \u017eivota. Nakon Sun\u010danina ro\u0111enja njezina se majka Mira Jugovi\u0107 ubrzo ponovno udala, i to za Zdenka \u0160krinjari\u0107a pod \u010dijim je prezimenom autorica danas poznata. Sun\u010dana je s roditeljima, mla\u0111om polusestrom Tihanom i polubratom Mariom \u017eivjela u stanu u elektri\u010dnoj centrali sve do 1945. godine i na toj je adresi \u010ditala djela svojih omiljenih knji\u017eevnika Hugha Loftinga, Oscara Wildea i Marka Twaina, ali i zapisivala prve vlastite stihove. Mlada se knji\u017eevnica borila s vlastitom samokriti\u010dno\u0161\u0107u, pa svoj knji\u017eevni rad nije rado pokazivala. Njezinu prvu zbirku pjesama Sun\u010danice<\/em> (1946.) naposljetku je objavila njezina majka u vlastitoj nakladi, a pjesme je ilustrirala Mira \u0160parovec, Sun\u010danina prijateljica iz razreda.<\/p>\r\n

\"\"

Obitelj \u0160krinjari\u0107<\/p><\/div>\r\n

Nakon Drugoga svjetskog rata obitelj \u0160krinjari\u0107 preselila se u centar grada, u Ulicu Bra\u0107e Kavuri\u0107a na broj 16, dana\u0161nju Ulicu Andrije Hebranga. Na toj je lokaciji nastala jedna od najpoznatijih dje\u010djih pri\u010da, Plesna haljina \u017eutog masla\u010dka<\/em> (1951.). Rije\u010d je o nepretencioznoj i zanimljivoj pri\u010di u kojoj je autorica antropomorfizirala biljke i \u017eivotinje, likove koji \u0107e se u takvu izdanju pojavljivati u ve\u0107ini njezinih kasnijih djela. Biljni i \u017eivotinjski svijet privla\u010dio je Sun\u010danu \u0160krinjari\u0107 od ranoga djetinjstva te joj je dru\u0161tvo pravila kornja\u010da \u010dan\u010dara koju je jako voljela, pa joj je posvetila pjesmu \u201eTugaljka za kornja\u010dom\u201d u zbirci Sun\u010danice<\/em>. Osim toga, putem do \u0161kole sakupljala je zrele plodove kestena, gu\u0161tere i \u017eabe, pa nije \u010dudno \u0161to su upravo gmazovi u raznim oblicima likovi nekih njezinih djela (primjerice da\u017edevnjak iz romana Pisac i vrijeme<\/em> ili pak lik Vodenjaka iz romana Slikar u \u0161umi<\/em>). Unato\u010d tomu, zanimljivo je istaknuti, prema iskazu autori\u010dine k\u0107eri Sanje, da autorica nije puno \u0161etala prirodom te da se njezino znanje o biljkama i \u017eivotinjama manje temelji na iskustvu, a vi\u0161e na \u010ditanju stru\u010dne literature.<\/p>\r\n

\"\"

Ku\u0107a u Hebrangovoj ulici u kojoj je autorica \u017eivjela od 1945. do 1950.<\/p><\/div>\r\n

Nakon \u0161to je promijenila mnogo poslova, Sun\u010dana \u0160krinjari\u0107 prelazi 1957. godine na Radio Zagreb gdje je po\u010dela pisati radioigre i igrokaze za djecu koji su svojim motivima, ugo\u0111ajem i situacijama odredili njezin put u dje\u010djoj knji\u017eevnosti i postavili temelje pri\u010dama i romanima koji su nastali kasnije.<\/p>\r\n

S. \u0160krinjari\u0107 preselila se 1963. godine iz centra Zagreba u ju\u017eni dio grada, preciznije u tada\u0161nju Ulicu Moslava\u010dke brigade koja se nalazi u dana\u0161njemu naselju Trnsko. Neposredno nakon doseljenja, optere\u0107ena svakodnevnim poslovima koji su je gu\u0161ili, odlu\u010dila je dati otkaz i profesionalno se baviti pisanjem. Upravo nakon 1970. godine nastala su njezina najva\u017enija djela, knji\u017eevna kritika ih je zapazila i Sun\u010dana \u0160krinjari\u0107 postala je poznata spisateljica. U istome stanu, ali na novoj adresi, Ulica Trnsko 1F, \u017eivjela je i stvarala do svoje smrti 2004. godine.\u00a0<\/p>\r\n

\"\"

Nekada\u0161nja Ulica Moslava\u010dke brigade u Trnskom<\/p><\/div>\r\n

Prve, ali ujedno i najpoznatije zbirke pri\u010da koje je objavila bile su Kaktus bajke<\/em> (1970.) i Ljeto u modrom kaputu<\/em> (1972.). Potrebno je detaljnije se osvrnuti na Kaktus bajke<\/em> jer se autorica njima isprofilirala i pozicionirala u dje\u010djoj knji\u017eevnosti. U tim pri\u010dama kombinira stereotipne bajkovite likove sa suvremenim detaljima te zanemaruje formulai\u010dan na\u010din izra\u017eavanja i druga klasi\u010dna obilje\u017eja bajke.<\/p>\r\n

Od sredine sedamdesetih do devedesetih godina Sun\u010dana \u0160krinjari\u0107 pisala je i romane. Njezin je najpoznatiji dje\u010dji roman koji po\u010diva na bajkovitoj podlozi Slikar u \u0161umi<\/em> (1985.). Rije\u010d je o djelu u kojemu priroda poti\u010de ma\u0161tu, kreativnost i umjetnost te evocira \u010daroliju, a urbana sredina djeluje suprotno, odnosno gu\u0161i magiju. Taj je roman postao predlo\u0161kom, a S. \u0160krinjari\u0107 scenaristicom za prvi hrvatski dugometra\u017eni crtani film \u010cudesna \u0161uma<\/em> (1986.). Budu\u0107i da je film postigao velik uspjeh i popularnost, roman Slikar u \u0161umi<\/em> nedugo je zatim ponovno izdan i to pod istim nazivom kao i crtani film, odnosno \u010cudesna \u0161uma<\/em> (1989.).<\/p>\r\n

Autorica je, osim bajkovitih romana, napisala i romane smje\u0161tene u zbiljski kontekst. Iz realisti\u010dnoga dijela njezina spisateljskoga korpusa potrebno je istaknuti roman Ulica predaka<\/em> (1980.). Rije\u010d je o donekle autobiografskome romanu koji fabulativno prelazi okvire dje\u010dje knji\u017eevnosti. Unato\u010d tomu \u0161to se samo uvjetno mo\u017ee uvrstiti u dje\u010dju knji\u017eevnost, roman je bitan jer u obliku dnevni\u010dkih zapisa, bez cenzure i didakticizma govori o djetinjstvu i odrastanju jedne djevoj\u010dice prije Drugoga svjetskog rata. U narednim godinama nastala su i dva nastavka, Ispit zrelosti<\/em> (2002.) i Bijele strijele<\/em> (2004.), koji se zajedno s Ulicom predaka<\/em> mogu promatrati kao zaokru\u017eena cjelina.<\/p>\r\n

\"Sun\u010dana

Sun\u010dana \u0160krinjari\u0107 s k\u0107eri, Sanjom Pili\u0107, tako\u0111er spisateljicom.<\/p><\/div>\r\n

 <\/p>\r\n

 <\/p>\r\n

LITERATURA I FOTOGRAFIJE:<\/strong><\/p>\r\n

Batini\u0107, Ana i Sanja Lovri\u0107 Kralj. 2021. Tajanino odrastanje u trilogiji Sun\u010dane \u0160krinjari\u0107 Ulica<\/em> predaka<\/em>, Ispit zrelosti<\/em> i Bijele strijele<\/em>. Nova prisutnost: \u010dasopis za intelektualna i duhovna pitanja<\/em> 3: 629\u2013640.<\/p>\r\n

Car-Matutinovi\u0107, Ljerka. 1991. Odjeci pjesni\u010dke rije\u010di: razgovori<\/em>. Zagreb: \u0160kolska knjiga. Hranjec, Stjepan. 1998. Hrvatski dje\u010dji roman<\/em>. Zagreb: Znanje.<\/p>\r\n

Hranjec, Stjepan. 2004. Dje\u010dji hrvatski klasici<\/em>. Zagreb: \u0160kolska knjiga.<\/p>\r\n

Hranjec, Stjepan. 2006. Pregled hrvatske dje\u010dje knji\u017eevnosti<\/em>. Zagreb: \u0160kolska knjiga.<\/p>\r\n

Lovren\u010di\u0107, Sanja. 2002. \u010carolija zelenog i ribice koje nisu prugaste. U: Sun\u010dana \u0160krinjari\u0107: Za\u010du\u0111ena zemlja i oko nje<\/em>, 5\u20139. Zagreb: Disput.<\/p>\r\n

Matija\u0161evi\u0107, Ante. 2004. Izvori\u0161ta dvaju usporednih svjetova. U: Sun\u010dana \u0160krinjari\u0107: Ku\u0107a od rije\u010di<\/em>, 5\u201319. Zagreb: Mozaik knjiga.<\/p>\r\n

Mihanovi\u0107, Hrvojka. 1986. Mnogoslojevita zakonitost skrivena u oblicima bajke i fikcije. Umjetnost i dijete<\/em> 6: 447\u2013476.<\/p>\r\n

Mihanovi\u0107-Salopek, Hrvojka. 2002. Priroda kao izvor \u017eivotnosti i ma\u0161te. U: Sun\u010dana \u0160krinjari\u0107: \u010cudesna \u0161uma<\/em>, 5\u20138. Zagreb: Mozaik knjiga.<\/p>\r\n

\u0160krinjari\u0107, Sun\u010dana. 1970. Masla\u010dak i modri mak. U: Hrvatske umjetnice<\/em>, ur. Dragutin Zduni\u0107 [ne paginirano]. Zagreb: Spektar.<\/p>\r\n

\u0160krinjari\u0107-Jugovi\u0107, Sun\u010dana. 1946. Sun\u010danice<\/em>. Zagreb.<\/p>\r\n

\u0160krinjari\u0107, Sun\u010dana. 1963. Plesna haljina \u017eutog masla\u010dka<\/em>. Zagreb: Mladost.<\/p>\r\n

\u0160krinjari\u0107, Sun\u010dana. 1970. Kaktus bajke<\/em>. Zagreb: Mladost.<\/p>\r\n

\u0160krinjari\u0107, Sun\u010dana. 1980. Ulica predaka<\/em>. Zagreb: Mladost.<\/p>\r\n

Te\u017eak, Dubravka. 1991. Kategorija umjetnosti i prirode u svijetu Sun\u010dane \u0160krinjari\u0107. Umjetnost i dijete<\/em> 6: 309\u2013313.<\/p>\r\n

Zalar, Diana. 2014. Potjehovi hologrami: studije, eseji i kritike iz knji\u017eevnosti za djecu i mlade\u017e<\/em>. Zagreb: Alfa.<\/p>\r\n

Zalar, Ivo. 1991. Sun\u010dana \u0160krinjari\u0107. U: Hrvatski dje\u010dji pisci II<\/em>, ur. Pero Budak, 277\u2013321. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.<\/p>\r\n

 <\/p>\r\n

Usmeni izvor:<\/p>\r\n

Razgovor autorice sa Sanjom Pili\u0107 iz travnja 2022. godine.
Obiteljske fotografije preuzete su iz privatne arhive Sanje Pili\u0107 u travnju 2022. godine.<\/p>\r\n

 <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tekst priredila Kristina Giacometti Knji\u017eevnica i scenaristica Sun\u010dana (Jugovi\u0107) \u0160krinjari\u0107 (11. prosinca 1931. \u2013 21. travnja\u00a0 2004.) ro\u0111ena je u Zagrebu gdje je provela najve\u0107i dio svojega \u017eivota. Nakon Sun\u010danina ro\u0111enja njezina se majka...<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":55,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_editorskit_title_hidden":false,"_editorskit_reading_time":0,"_editorskit_is_block_options_detached":false,"_editorskit_block_options_position":"{}","footnotes":""},"class_list":["post-1356","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/zphdk\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1356","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/zphdk\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/zphdk\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/zphdk\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/zphdk\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1356"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/hidk.hr\/zphdk\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1356\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1406,"href":"https:\/\/hidk.hr\/zphdk\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1356\/revisions\/1406"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hidk.hr\/zphdk\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/55"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hidk.hr\/zphdk\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1356"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}