Sunčana Škrinjarić

Tekst priredila Kristina Giacometti

Književnica i scenaristica Sunčana (Jugović) Škrinjarić (11. prosinca 1931. – 21. travnja  2004.) rođena je u Zagrebu gdje je provela najveći dio svojega života. Nakon Sunčanina rođenja njezina se majka Mira Jugović ubrzo ponovno udala, i to za Zdenka Škrinjarića pod čijim je prezimenom autorica danas poznata. Sunčana je s roditeljima, mlađom polusestrom Tihanom i polubratom Mariom živjela u stanu u električnoj centrali sve do 1945. godine i na toj je adresi čitala djela svojih omiljenih književnika Hugha Loftinga, Oscara Wildea i Marka Twaina, ali i zapisivala prve vlastite stihove. Mlada se književnica borila s vlastitom samokritičnošću, pa svoj književni rad nije rado pokazivala. Njezinu prvu zbirku pjesama Sunčanice (1946.) naposljetku je objavila njezina majka u vlastitoj nakladi, a pjesme je ilustrirala Mira Šparovec, Sunčanina prijateljica iz razreda.

Nakon Drugoga svjetskog rata obitelj Škrinjarić preselila se u centar grada, u Ulicu Braće Kavurića na broj 16, današnju Ulicu Andrije Hebranga. Na toj je lokaciji nastala jedna od najpoznatijih dječjih priča, Plesna haljina žutog maslačka (1951.). Riječ je o nepretencioznoj i zanimljivoj priči u kojoj je autorica antropomorfizirala biljke i životinje, likove koji će se u takvu izdanju pojavljivati u većini njezinih kasnijih djela. Biljni i životinjski svijet privlačio je Sunčanu Škrinjarić od ranoga djetinjstva te joj je društvo pravila kornjača čančara koju je jako voljela, pa joj je posvetila pjesmu „Tugaljka za kornjačom” u zbirci Sunčanice. Osim toga, putem do škole sakupljala je zrele plodove kestena, guštere i žabe, pa nije čudno što su upravo gmazovi u raznim oblicima likovi nekih njezinih djela (primjerice daždevnjak iz romana Pisac i vrijeme ili pak lik Vodenjaka iz romana Slikar u šumi). Unatoč tomu, zanimljivo je istaknuti, prema iskazu autoričine kćeri Sanje, da autorica nije puno šetala prirodom te da se njezino znanje o biljkama i životinjama manje temelji na iskustvu, a više na čitanju stručne literature.

Nakon što je promijenila mnogo poslova, Sunčana Škrinjarić prelazi 1957. godine na Radio Zagreb gdje je počela pisati radioigre i igrokaze za djecu koji su svojim motivima, ugođajem i situacijama odredili njezin put u dječjoj književnosti i postavili temelje pričama i romanima koji su nastali kasnije.

S. Škrinjarić preselila se 1963. godine iz centra Zagreba u južni dio grada, preciznije u tadašnju Ulicu Moslavačke brigade koja se nalazi u današnjemu naselju Trnsko. Neposredno nakon doseljenja, opterećena svakodnevnim poslovima koji su je gušili, odlučila je dati otkaz i profesionalno se baviti pisanjem. Upravo nakon 1970. godine nastala su njezina najvažnija djela, književna kritika ih je zapazila i Sunčana Škrinjarić postala je poznata spisateljica. U istome stanu, ali na novoj adresi, Ulica Trnsko 1F, živjela je i stvarala do svoje smrti 2004. godine. 

Prve, ali ujedno i najpoznatije zbirke priča koje je objavila bile su Kaktus bajke (1970.) i Ljeto u modrom kaputu (1972.). Potrebno je detaljnije se osvrnuti na Kaktus bajke jer se autorica njima isprofilirala i pozicionirala u dječjoj književnosti. U tim pričama kombinira stereotipne bajkovite likove sa suvremenim detaljima te zanemaruje formulaičan način izražavanja i druga klasična obilježja bajke.

Od sredine sedamdesetih do devedesetih godina Sunčana Škrinjarić pisala je i romane. Njezin je najpoznatiji dječji roman koji počiva na bajkovitoj podlozi Slikar u šumi (1985.). Riječ je o djelu u kojemu priroda potiče maštu, kreativnost i umjetnost te evocira čaroliju, a urbana sredina djeluje suprotno, odnosno guši magiju. Taj je roman postao predloškom, a S. Škrinjarić scenaristicom za prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma (1986.). Budući da je film postigao velik uspjeh i popularnost, roman Slikar u šumi nedugo je zatim ponovno izdan i to pod istim nazivom kao i crtani film, odnosno Čudesna šuma (1989.).

Autorica je, osim bajkovitih romana, napisala i romane smještene u zbiljski kontekst. Iz realističnoga dijela njezina spisateljskoga korpusa potrebno je istaknuti roman Ulica predaka (1980.). Riječ je o donekle autobiografskome romanu koji fabulativno prelazi okvire dječje književnosti. Unatoč tomu što se samo uvjetno može uvrstiti u dječju književnost, roman je bitan jer u obliku dnevničkih zapisa, bez cenzure i didakticizma govori o djetinjstvu i odrastanju jedne djevojčice prije Drugoga svjetskog rata. U narednim godinama nastala su i dva nastavka, Ispit zrelosti (2002.) i Bijele strijele (2004.), koji se zajedno s Ulicom predaka mogu promatrati kao zaokružena cjelina.

 

 

LITERATURA I FOTOGRAFIJE:

Batinić, Ana i Sanja Lovrić Kralj. 2021. Tajanino odrastanje u trilogiji Sunčane Škrinjarić Ulica predaka, Ispit zrelosti i Bijele strijele. Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja 3: 629–640.

Car-Matutinović, Ljerka. 1991. Odjeci pjesničke riječi: razgovori. Zagreb: Školska knjiga. Hranjec, Stjepan. 1998. Hrvatski dječji roman. Zagreb: Znanje.

Hranjec, Stjepan. 2004. Dječji hrvatski klasici. Zagreb: Školska knjiga.

Hranjec, Stjepan. 2006. Pregled hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Školska knjiga.

Lovrenčić, Sanja. 2002. Čarolija zelenog i ribice koje nisu prugaste. U: Sunčana Škrinjarić: Začuđena zemlja i oko nje, 5–9. Zagreb: Disput.

Matijašević, Ante. 2004. Izvorišta dvaju usporednih svjetova. U: Sunčana Škrinjarić: Kuća od riječi, 5–19. Zagreb: Mozaik knjiga.

Mihanović, Hrvojka. 1986. Mnogoslojevita zakonitost skrivena u oblicima bajke i fikcije. Umjetnost i dijete 6: 447–476.

Mihanović-Salopek, Hrvojka. 2002. Priroda kao izvor životnosti i mašte. U: Sunčana Škrinjarić: Čudesna šuma, 5–8. Zagreb: Mozaik knjiga.

Škrinjarić, Sunčana. 1970. Maslačak i modri mak. U: Hrvatske umjetnice, ur. Dragutin Zdunić [ne paginirano]. Zagreb: Spektar.

Škrinjarić-Jugović, Sunčana. 1946. Sunčanice. Zagreb.

Škrinjarić, Sunčana. 1963. Plesna haljina žutog maslačka. Zagreb: Mladost.

Škrinjarić, Sunčana. 1970. Kaktus bajke. Zagreb: Mladost.

Škrinjarić, Sunčana. 1980. Ulica predaka. Zagreb: Mladost.

Težak, Dubravka. 1991. Kategorija umjetnosti i prirode u svijetu Sunčane Škrinjarić. Umjetnost i dijete 6: 309–313.

Zalar, Diana. 2014. Potjehovi hologrami: studije, eseji i kritike iz književnosti za djecu i mladež. Zagreb: Alfa.

Zalar, Ivo. 1991. Sunčana Škrinjarić. U: Hrvatski dječji pisci II, ur. Pero Budak, 277–321. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.

 

Usmeni izvor:

Razgovor autorice sa Sanjom Pilić iz travnja 2022. godine.
Obiteljske fotografije preuzete su iz privatne arhive Sanje Pilić u travnju 2022. godine.